Oreškovićevcronycapitalism na najjjače ili zašto se Vlada odriče prava davanja koncesija na pomorskom dobru u posebnim rezervatima

“Crony capitalism:” deals between some private interests (business, anti-business interests, professions, social groups) and government that “pick winners” and thereby also pick losers, on the basis of political influence rather than merit.

Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom.

Pomorsko dobro kao iznimno vrijedan resurs zaslužuje i obvezuje nas da ga donošenjem novog Zakona s jedne strane očuvamo za budućnost, a da ga s druge strane sustavnim mjerama i sa strateškim pristupom gospodarski koristimo. Odgovarajuća sustavna i precizna pravna regulativa koja prati suvremena općeprihvaćena europska i svjetska dostignuća nužan je preduvjet toga razvitka. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama stupio je na snagu 15. listopada 2003. godine te su tijekom zadnjih 10 godina primjene uočene određene nejasnoće glede dijela pitanja vezanih za njegov sadržaj i primjenu. U primjeni važećeg Zakona utvrđeno je da je potrebno veliki broj pitanja drugačije regulirati, kako bi se modernizirao pristup upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama. Nadalje, 28. prosinca 2012. godine stupio je na snagu novi Zakon o koncesijama kojim su unesene brojne novine vezane za postupak davanja koncesija, ugovore o koncesiji, prestanak koncesije, pravnu zaštita u postupcima davanja koncesije i politiku koncesija u cijelosti. Budući da je upravo koncesija temeljni pravni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro, javlja se potreba značajnijih izmjena važećeg Zakona, kako ne bi došlo do nejasnoća u primjeni i pravne nesigurnosti.

 

Klub SDP ne podržava parcijalna rješenja izmjenama jednog članka, kojeg predlaže Vlada RH, a odnose se na davanje koncesija u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra od područnog (regionalnog) značaja u posebnim rezervatima, koje predaje u nadležnost regionalnoj samoupravi (županijama). Izmjene Zakona kako ga predlaže Vlada RH su vrlo nekonzistentne, jer sukladno Zakonu o zaštiti prirode posebni rezervat je visoka razina zaštite kao i strogi rezervat i nacionalni park, tj. oni su od nacionalnog (državnog značaja), te davanje koncesija mora ostati u nadležnosti Vlade RH.

Stoga SDP predlaže i pušta u Saborsku proceduru novi zakon o pomorskom dobru kojim će se urediti:

• nadležnost upravnih odjela u jedinici područne (regionalne) samouprave nadležnih za poslove pomorstva za utvrđivanje granica pomorskog dobra, a radi ubrzanja postupka;
• postupak za davanje koncesija na pomorskom dobru radi usklađenja sa Zakonom o koncesijama;
• institut koncesije na zahtjev;
• dužnost davatelja koncesije na provođenje prethodnih i pripremnih radnji za davanje koncesije sukladno postupcima i radnjama određenim Zakonom o koncesijama;
• ukidaju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave temeljem javnog natječaja na rok od četiri godine;
• definiraju se morske plaže, sidrišta i privezišta;
• utvrđuje se vremenska granica za uređivanje pitanja nasipavanja mora;
• za dio poslova upravljanja pomorskim dobrom utvrđuju se nadležnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za raspolaganje i upravljanje državnom imovinom;
• uvodi se pravo i dužnost sudjelovanja ministarstva nadležnog za poslove pomorstva u postupku izrade i donošenja svih dokumenata i akata prostornoga uređenja koji obuhvaćaju područje pomorskog dobra;
• u jedinicama područne (regionalne) samouprave osniva se jedna županijska lučka uprava, koja može imati ispostave;
• uvodi se pravo velikim gradovima na osnivanje gradske lučke uprave;
• uvodi se dužnost županijske lučke uprave da sama obavlja lučke djelatnosti, dok se koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti daje samo iznimno i to isključivo za gradnju i gospodarsko korištenje novih objekata podgradnje i nadgradnje, prihvat i predaju svih vrsta otpada s pomorskih objekata i opskrbu plovnih objekata gorivom;
• uvodi se jedinstvena lučka tarifa u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja koja objedinjava lučke pristojbe i lučke naknade;
• uvode se lučki redari koji nadziru provedbu lučkog reda u lukama otvorenim za javni promet;
• uređuje se pitanje pretvorbe na pomorskom dobru.

Donošenjem novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama stvaraju se uvjeti za ulaganja na pomorskom dobru, a posebno u lučku suprastrukturu, sukladno strateškim odrednicama što osigurava održivi razvoj, uz poštivanje i promicanje primjene najviših standarda ekološke zaštite pomorskog dobra.